Indeksa kvalitete zraka za Federaciju Bosne i Hercegovine usklađen
sa Europskim indeksom kvalitete zraka (EEA)
Indeks kvalitete zraka omogućava bolje razumijevanje trenutnog stanja kvalitete zraka u mjestu u kojem živimo.
Pomoću aktuelnih podataka, korisnici mogu dobiti uvid u kvalitetu zraka u realnom vremenu, a kako bi shodno tome i ovisno o kategoriji stanovništva kojoj pripadaju, mogli prilagoditi svoje dnevne aktivnosti, tako da njihovo zdravlje ne bude ugroženo.
Indeks se temelji na vrijednostima koncentracije do pet ključnih polutanata, uključujući:
- Čestice (PM10) – lebdeće čestice manje od 10 mikrometara
- Fine čestice (PM2.5) – lebdeće čestice manje od 2,5 mikrometara
- Ozon (O3)
- Azot dioksid (NO2)
- Sumpor dioksid (SO2)
Indeks kvalitete zraka odražava potencijalni uticaj kvalitete zraka na zdravlje, vođen polutantom čije su koncentracije u datom trenutku najgore zbog povezanih zdravstvenih uticaja.
Važećom regulativom u FBiH su postavljene granične vrijednosti kvaliteta zraka na kratkoročnom (satnom ili dnevnom) i dugoročnom (godišnjom) nivou, kao što je slučaj i sa zakonodavstom EU. Dugoročne granične vrijednosti su strožije jer dugoročna izloženost zagađujućim materijama može izazvati ozbiljne zdravstvene posljedice. Indeks pokazuje kratkoročno stanje kvalitete zraka, a ne dugoročno (godišnje), koji se međusobno znatno mogu razlikovati.
Indeks kvalitete zraka nije alat za provjeru usklađenosti sa propisanim graničnim vrijednostima kvaliteta zraka i ne može se koristiti u tu svrhu.
Metodologija
Indeks kvalitete zraka koristi izmjerene podatke u realnom vremenu o kvaliteti zraka koji se službeno prijavljuju sa stanica za monitoring kvalitete zraka na području Federacije BiH. Indeks se proračunava i ažurira svaki sat na osnovu prethodno izmjerenih vrijednosti. Podaci koji se koriste za proračun indeksa su automatski, nevalidirani podaci, te može doći do značajnih odstupanja u odnosu na validirane podatke (satni i dnevni prosjeci).
Nedostaci su mogući zbog tehničkih nedostataka na samim uređajima za mjerenje i usljed mjernih grešaka na koje operateri stanica ne mogu imati uticaj u realnom vremenu.
Vrijednosti koncentracija pet ključnih polutanata određuje nivo indeksa kvaliteta zraka koji odražava kvalitetu zraka na svakoj stanici za praćenje. Indeks odgovara najnepovoljnijem nivou za bilo koji od pet zagađujućih materija, prema tabeli 1.
Sve vrijednosti izražene su u mikrogramima po metru kubnom zraka i iste se neće prikazivati kao vrijednosti indeksa. Vrijednost indeksa će se prikazivati u obliku tekstualnih poruka (odličan, dobar, umjeren, zagađen, jako zagađen, izuzteno zagađen) ili ocjenom od 1 do 6 (1 – odličan, 6 – izuzetno zagađen).
Automatske stanice se prema kategorizaciji tipa stanice dijele na saobraćajne i industrijske/pozadinske.
Računanje indeksa za saobraćajne stanice.
Na saobračajnim stanicama indeks se računa za one stanice koje imaju podatke za barem dva polutanta NO2 i PM (bilo PM2.5, PM10 ili oboje).
Računanje indeksa za industrijske i pozadinske stanice.
Na industrijskim i pozadinskim stanicama indeks se računa za one stanice koje imaju podatke za barem tri polutanta: NO2, O3 i PM (bilo PM2.5, PM10 ili oboje).
Stanice koje nemaju podatke za određene polutante.
Kako bismo izbjegli isključivanje stanica koje ne prijavljuju podatke za sve polutante, indeks se računa za sve monitoring stanice s podacima za barem jedan polutant. Stanice koje ne prijavljuju podatke za najmanji broj polutanata za tu vrstu stanice prikazane su kao poluprozirni krugovi, što ukazuje da indeks nije izračunat s minimalnim potrebnim polutantima. Stanica je obojena sivom bojom osim ako je indeks u području gdje se opisuje kao jako i izuzetno zagađen zrak, tada se koristi trenutna boja indeksa. Ovo znači da se, bez obzira što nema minimalnog broja polutanata, indeks i dalje računa, ali mu se ne dodjeljuje kategorija, osim u navedenim slučajevima.
Mjerenja kvalitete zraka koja premašuju maksimalne vrijednosti u kategoriji "izuzetno zagađen" ne uzimaju se u obzir prilikom izračunavanja indeksa, jer se obično smatra da su takve vrijednosti pogrešne.
Vrijeme usrednjavanja
Za polutante NO2, O3 i SO2, satne koncentracije se koriste u izračunavanju indeksa. U slučaju prekida komunikacije, nedostatka podatka u vrijednostima za prethodni sat neće se računati indeks i označavat će se sivom bojom sa napomenom „nema podataka“.
Pri proračunu indeksa PM10 i PM2.5, upotrebljava se njihova 24-satna srednja vrijednost u protekla 24 sata. Ta srednja vrijednost izračunat će se ako postoje vrijednosti 18 od tih 24 sata.
Rasponi koncentracija i nivoa indeksa
Rasponi su zasnovani na relativnim rizicima povezanim s kratkotrajnom izloženošću PM2.5, O3 i NO2, kako ih je definisala Svjetska zdravstvena organizacija u svom izvještaju o rizicima od zagađenja zraka u projektu zdravstvenih rizika od zagađenja zraka u Europi (HRAPIE izvještaj o projektu).
Relativni rizik od izloženosti PM2.5 uzet je kao osnova za vođenje indeksa, posebno povećanje rizika od smrtnosti po 10 µg/m3 povećanja dnevne srednje koncentracije PM2.5.
Pretpostavljajući linearnost funkcija relativnih rizika za O3 i NO2, izračunavamo koncentracije ovih onečišćivača koje predstavljaju ekvivalentan relativni rizik za povećanje od 10 µµg/m3 u dnevnom prosjeku PM2.5.
Za koncentracije PM10, pretpostavlja se konstantan omjer između PM10 i PM2.5 od 1:2, u skladu sa smernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka u Europi.
Za SO2, rasponi odražavaju vrijednosti ograničenja postavljenih prema Direktivi EU o kvaliteti zraka.
Tabela Kategorije prema vrijednostima indeksa kvalitete zraka za različite polutante
Polutant |
Vrijednosti indeksa (zasnovan na koncetraciji polutanta u µg/m3) | |||||
Odličan | Dobar | Umjeren | Zagađen | Vrlo zagađen | Izuzetno zagađen | |
Čestice manje od 2.5 µm (PM2.5) | 0-10 | 10-20 | 20-25 | 25-50 | 50-75 | 75-800 |
Čestice manje od 10 µm (PM10) | 0-20 | 20-40 | 40-50 | 50-100 | 100-150 | 150-1200 |
Azot dioksid (NO2) | 0-40 | 40-90 | 90-120 | 120-230 | 230-340 | 340-1000 |
Ozon (O3) | 0-50 | 50-100 | 100-130 | 130-240 | 240-380 | 380-800 |
Sumpor dioksid (SO2) | 0-100 | 100-200 | 200-350 | 350-500 | 500-750 | 750-1250 |
Europski indeks kvalitete zraka razvijen je zajednički od strane Generalnog direktorata za okoliš Europske komisije i Europske agencije za okoliš kako bi obavijestio građane i javne vlasti o trenutnom statusu kvalitete zraka širom Europe.