Tačan trenutak početka godišnjih doba je određen vrijemenom tranzita Sunca preko Rakove i Jaračeve obratnice za solsticije i vremenom tranzita Sunca nad ekvatorom za ravnodnevice.

Proljeće  po konvenciji na severnoj Zemljinoj polulopti traje dio marta, cijeli april, maj  i dio juna, a na južnoj Zemljinoj polulopti dio septembra, cijeli oktobar, novembar i dio decembra.

Prvi dan proljeća, tzv. proljetna ravnodnevnica, koja obično pada oko 21. marta, dan i noć traju po 12 sati.

PROLJEĆE:
20. mart 17:15
LJETO:
21. juni 12:07

Ljeto, godišnje doba između proljeća i jeseni. U sjevernom umjerenom pojasu u tom periodu Sunčeve zrake obasjavaju okomito površinu Zemlje i to sukcesivno na geografskim širinama od sjeverne obratnice (paralela na 23°26'21"N) do ekvatora.

Početak jeseni, astronomski se definirana kao dan ekvinocija, odnosno sveukupnog izjednačenja svjetlosti i mraka.
Sunce će, nakon 22. rujna/septembra, početi da se spušta ispod linije nebeskog ekvatora i njegova svjetlost bivat će postepeno sve slabija, a noći sve duže.
Svoju najnižu tačku na nebeskoj kupli Sunce će dosegnuti na prvi dan zime.

Jesen, na sjevernu polukuglu Zemlje, stiže 22.9. Smjena godišnjih doba, ljeta i jeseni, će se desiti u 22 sata i 2 minute. Jesen će trajati 89,85 dana, sve do 21.12. kada nastupa zima.

JESEN:
23. septembar 03:54
ZIMA:
21. decembar 23:23

Zima nastupa u trenutku kada se Sunce nalazi točno iznad obratnice druge hemisfere. Tada je dan najkraći i naziva se zimska kratkodnevnica ili zimski solsticij.
Zbog toga je određena polutka Zemljine kugle (sjeverna ili južna) najmanje izložena Sunčevim zrakama, neovisno o odaljenosti od Sunca.

Zima dolazi u subotu 21.12.2016. u 11:44 i trajaće 89.85 dana, do 20.3.2017. kada počinje proljeće.