Temperature tla

Vrijednosti temperature tla za: 23.5.2017.

Livno

Termin

7
14
21
5 cm
14.6°C
17.2°C
16.4°C
20 cm
15.2°C
15.4°C
15.4°C

Mostar

Termin

7
14
21
5 cm
19.5°C
27.0°C
21.7°C
20 cm
-9999°C
-9999°C
-9999°C

Sanski Most

Termin

7
14
21
5 cm
17.0°C
25.5°C
21.0°C
20 cm
18.1°C
20.3°C
21.0°C

Sarajevo

Termin

7
14
21
5 cm
13.7°C
20.8°C
15.3°C
20 cm
15.2°C
17.0°C
17.0°C

Klima zemljišta

Temperatura zemljišta ima veoma važnu ulogu u mnogim hemijskim i biološkim procesima koji se odvijaju u zemljištu. Pod klimom zemljišta podrazumijeva se dnevni i godišnji hod svih fizičkih procesa u zemljištu, koji su povezani i uslovljeni klimom atmosfere, osobinama zemljišta, biljnim pokrivačem i aktivnošću čovjeka.

Tuzla

Termin

7
14
21
5 cm
15.8°C
21.1°C
17.2°C
20 cm
17.6°C
19.0°C
18.2°C

Klima zemljišta ima direktan i indirektan uticaj na biljnu proizvodnju. Na temperaturni, vodni i vazdušni režim zemljišta čovjek može da utiče agrotehničkim mjerama (navodnjavanje , odvodnjavanje, malčiranje itd.).

U okviru agrometeorologije prati se i proučava temperatura, vlažnost i isparavanje kao najvažniji elementi klime zemljišta. Temperatura zemljišta mjeri se na 5 različitih dubina: 2, 5, 10, 20, 30, 50 i 100 cm na golom tlu tj. tlu bez vegetacije.

Za poljoprivrednu proizvodnju bitno je poznavanje temperatura zemljišta u vegetacionom periodu jer ona utiče na porast i razviće nadzemnih dijelova biljke te rast i apsorpcionu moć korijena. Temperatura oraničnog sloja zemljišta je jedan od najboljih pokazatelja spremnosti zemljišta za sjetvu.

Mjerenje temperatura zemljišta u hladnom dijelu godine bitno je zbog niskih temperatura koje mogu dovesti do oštećenja čvora bokora ozimih žitarica, a kod voćaka i vinove loze do oštećenja korjenovog sistema.

Poznavanje termičkih granica u okviru kojih se kreće temperatura na različitim dubinama ima praktični značaj. Krivulja promjena temperature zemljišta u toku dana ima sličan oblik kao i krivulja temperature zraka. Bitna razlika je u tome što se promjene u tlu javljaju sa zakašnjenjem koje zavisi od toplotne provodljivosti tla. Dnevna kolebanja temperature osjećaju se do dubine od oko 60 cm.

U toplom dijelu godine temperatura sa dubinom opada a u hladnom dijelu godine raste. Nastup temperaturnog maksimuma i minimuma sa porastom dubine sve više kasni. Do 10 cm dubine maksimum zakasni za onim na površini za 3 sata a na 30 cm kasni 12 sati. Zato je danju i ljeti na površini temperatura visoka, dok su dublji slojevi hladniji. Noću i zimi je obrnuto.