Agrometeorologija proučava interakciju između meteoroloških i hidroloških faktora sa jedne strane i poljoprivrede u najširem smislu uključujući hortikulturu, stočarstvo i šumarstvo s druge strane. Za razliku od meteorologije i hidrologije, agrometeorologija za objekat osmatranja ima biljku sa svim njenim zahtjevima prema agrometeoroloških i agrohidrološkim elementima.

Agrometeorologija je, ustvari, primijenjena meteorologija i hidrologija u poljoprivredi.

Njen osnovni zadatak je proučavanje uzroka varijabilnosti prinosa kao posljedice djelovanja meteoroloških elemenata i pomoć poljoprivredi u što boljem iskorištavanju klimatskih karakteristika tla, te preveniranje i ublažavanje nepovoljnih vremenskih pojava sa ciljem dobivanja visokih i postojanih prinosa. Predmet proučavanja agrometeorologije obuhvata najdublje slojeve zemljišta dokle dopire korijenje biljaka i drveća preko sloja zraka neposredno iznad tla u kojem rastu poljoprivredne kulture i drveće i gdje borave životinje, pa do najviših slojeva zraka koji su od značaja za aerobiologiju u kojem se prenose čestice spora, polena, sjemena biljaka i insekti.

Agrometeorologija također proučava vještačko djelovanje na okoliš, što znači da biljku vještačkim djelovanjem možemo zaštiti, pomoći joj u rastu ili je potaknuti na brži razvoj. To podrazumijeva kratkoročno i dugoročno djelovanje: prskanje, zalijevanje, melioracije, gradnja sistema za navodnjavanje, izgradnja vjetrozaštitnih pojaseva gradnja staklenika itd.

Jedan od vidova uključivanja meteorologije u poljoprivredu:

• Agrometeorološke informacije, savjeti i upozorenja koji imaju za cilj da se brzo, efikasno i blagovremeno obavjesti javnost o povoljnom tj, nepovoljnom uticaju vremena na poljoprivredne kulture
• Agrometeorološke analize, koje nam daju prostornu i vremensku analizu uticaja vremena na porast, razviće i prinos poljoprivrednih kultura;
• Agrometeorološke prognoze su jedan od najvažnijih vidova pružanja pomoći poljoprivredi. Pravovremeno prognoziranje datuma nastupa određenih faza razvića najvažnijih poljoprivrednih kultura, a naročito prognoze prinosa omogućava pripremu i sprovođenje odgovarajućih agrotehničkih mjera, planiranje uvoza ili izvoza itd.
• Proučavanje klime zemljišta je od posebnog značaja, a to podrazumijeva proučavanje toplotnog i vodnog režima sloja zemljišta u kome se nalazi korjenov sistem biljaka.

Za poljoprivredu su od velike važnosti meteorološki parametri:temperatura zraka i tla, padavine, vjetar, relativna vlažnost, vlažnost tla, isparavanje, insolacija, itd. U agrometeorologiji se umjesto količine toplote neophodne za rast i razvoj koriste sume aktivnih temperatura. Aktivne temperature su definisane ka srednje dnevne temperature zraka više od biološkog minimuma za određenu fazu razvića neke biljne vrste (5.0 °C, 10.0 °C i 15.0 °C). Biološki minimum je donja granica temperature aktivne vegetacije poljoprivrednih kultura u raznim fazama razvoja. Na osnovu vrijednosti sume aktivnih temperatura vrši se rejonizacija određenog poljoprivrednog područja. Sume aktivnih temeratura zraka iznad 10.0 °C koriste se u agrometeorologiji kao osnovni termički pokazatelj mogućnosti gajenja određene biljke u nekom području, a također i pri određivanju visinske termičke granice za rentabilnu proizvodnju.