Ocjena globalne klime za 2006 godinu


Prema mjerenjima koje su obavljale zemlje članice Svjetske meteorološke organizacije (WMO), globalna srednja prizemna temperatura zraka na 2 m visine u 2006. godini iznosi 0,42 °C iznad prosjeka (1961.-1990.), koji iznosi 14,0 °C.
2006 godina je na temelju raspoloživih podataka ŠESTA u nizu najtoplijih od 1861. godine od kako se vrše mjerenja.

             Odstupanja srednje temperature zraka od prosjecnih
Odstupanja srednje temperature zraka od prosjecnih (izvor: NOAA)

Ukoliko se posmatraju odvojeni proračuni za hemisfere, prizemna temperatura za 2006. godinu za sjevernu hemisferu iznosi 0,58 °C iznad 30-godišnjeg prosjeka koji iznosi 14,6 po čemu je 2006. godina ČETVRTA najtoplija, a za južnu hemisferu odstupanje je 0,26 °C iznad prosjeka koji iznosi 13,4 °C što je svrstava u SEDMU najtopliju od kako se instrumentalno vrše mjerenja od 1861. do danas.

Od početka 20 stoljeća, globalna srednja prizemna temperatura je porasla za 0,7 °C, ali ovaj porast nije kontinuiran. Od 1976. godine srednja globalna temperatura porasla je naglo i to 0,18 °C po dekadi. Porast temperature na sjevernoj hemisferi za period od 1997. -2006. je za 0,53 °C dok je za južnu hemisferu porast za 0,27 °C.


Regionalne temperaturne anomalije


Početak 2006. godine bio je neuobičajeno blag u velikom dijelu Sjeverne Amerike i zapadnoevropskim i arktičkim ostrvima, dok su u Aziji i Ruskoj Federaciji i djelovima istočne Evrope vladali oštri zimski uslovi. Kanada je doživjela njenu najblažu zimu i proljeće od kako se vrše mjerenja, Sjedinjene Američke Države najtopliji period januar-septembar. Srednje mjesečne temperature za januar i april na arktičkom ostrvu Spitsbergenu bile su najviše od kako se mjeri sa anomalijama +12,6 i 12,2 °C.
Neprekidne ekstremne vrućine zahvatile su istočnu Australiju od decembra 2005. do marta 2006. kada su zabilježeni rekordi, (drugi najtopliji dan od kako se mjeri u Sidneju sa temperaturom od 44.2 °C prvog januara. Proljeće 2006. godine je bilo Australsko najtoplije od 1950. godine do sada. Toplinski valovi su bili registrirani u Brazilu, od januara do marta.

temperaturne anomalije
Toplotni val koji je zahvatio zapadnu Evropu od 12.-19. jula 2006. (Izvor. NASA)


Neki dijelovi Evrope i SAD su imali toplinske valove sa rekordnim temperaturama u julu i avgustu.Temperature zraka u mnogim dijelovima SAD su dostizale 40 °C i više. U julu je temperatura zraka na 2m iznad tla za Evropu bila najviša od kako se mjeri i ona je za 2,7 °C bila iznad klimatološkog prosjeka.

Jesen 2006. godine (septembar -novembar) je bila izuzetak u velikom dijelu Evrope od sjeverne strane Alpa do juga Norveške i bila je za 3.0 °C toplija od klimatološkog prosjeka. U mnogim državama ovo je bila najtoplija jesen od kako su počela službena mjerenja.


Produžene suše u nekim regionima


Dugotrajne suše nastavile su se u dijelovima istočne Afrike uključujući Burundi, Đibuti, Eritreju, Etiopiju, Keniju, Somaliju i Tanzaniju. Najmanje 11 miliona ljudi je bilo pogodeno nestašicom hrane. Somalija je bila pogođena sa najgorom sušom u proteklih 10 godina. Mnogi dijelovi Australije imali su nedostatak padavina u 2006. godini kao u periodima 2002.-2003. i 1997. -1998.

Sušni uslovi u nekim djelovima južne i jugozapadne Australije traju 5 do 10 godina. U SAD, umjerene do izuzetne suše bile su u južnim i jugozapadnim dijelovima, te u područjima zapadno od Velikih jezera. Suša na jugu Brazila uzrokovala je značajne štete na poljoprivredi početkom godine sa gubicima od oko 11% prinosa za soju. Jaka suša bila je i u Kini. Milioni hektara uroda su bili oštećeni u pokrajini Sečuan za vrijeme ljeta i u istočnoj Kini u jesen.


Jake kiše i poplave


Samo nekoliko mjeseci poslije rušilačkih ljetnih poplava u istočnoj Europi u 2005. godini, jake padavine i topljenje snijega u aprilu uzrokovali su velike poplave uzduž rijeke Dunav, kada je rijeka dostigla najvišu razinu u periodu dužem od 100 godina. Područja Bugarske, Mađarske, Rumunije i Srbije su bila najteže pogođena sa hiljadama hektara poplavljenih površina i naselja, a poplave su uticale na desetine hiljada ljudi.

Poplave na Dunavu (Beograd) april 2006.

Poplave na Dunavu (Beograd) april 2006 .


Smanjenje ozona iznad Antarktika i Arktika

Nastavlja se smanjivanje površine arktičkog leda

 

25. septembra zabilježena je maksimalna površina ozonske rupe iznad Antarktika od 29.5 miliona km2, veća od prethodne rekordne površine od 29.4 miliona km2 koja je zabilježena u septembru 2000. godine.

U 2006. godini nastavlja se ubrzano smanjivanje površine arktičkog leda. Srednje protezanje leda na početku septembra bilo je 5,9 miliona km2,druga najniža vrijednost (prva je bila 2005. godine). Računajući i 2006., septembarsko gubljenje leda je približno sa 8,59% po dekadi ili 60421 km2 po godini.
Povraina morskog leda na Arktiku u martu 2006.
 

Površina morskog leda na Arktiku u martu 2006.
(Izvor: http://nsidc.org)


Sarajevo, Bardakčije 12
tel. + 387 33 27 67 00
, fax. + 387 33 27 67 01
e-mail: meteobih@bih.net.ba